Što u kliničkoj praksi susrećete, a pretpostavljamo da samo malen broj bolesnika dođe k vama na vrijeme, jer je dijagnosticiranje bolesti tako rijetko da očito temu treba afirmirati u javnosti?

Ono što treba afirmirati su dvije stvari:

Prva, kako je dislipidemija jednakovrijedan čimbenik rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti kao i arterijska hipertenzija i/ili dijabetes tj. šećerna bolest. Druga kako postoje složeniji oblici dislipidemija kojih je karakteristika nasljedno povišen kolesterol koji može biti i pet puta viši od gornje granice normale.

Najčešće se tu radi o bolesnicima s prodičnom hiperkolesterolemijom koji nose breme povišenog lošeg, LDL-kolesterola, od rođenja, te prijevremenu pojavu kardiovaskularnih (srčano-žilnih) bolesti. Ovdje govorimo o srčanom i/ili moždanom udaru u radno sposobnih ljudi (muškarci prije 55 godine života, žene prije 60 godine života) te svim socio-ekonomskim negativnim reperkusijama koje potom slijede. Jedan takav rani neželjeni događaj pogađa čitav kolektiv ne samo pojedinca. Još uvijek te bolesnike prepoznajemo (a neke čak niti tada jer se na bolest ne misli) tek nakon što imaju sreću u nesreći da prežive srčani ili moždani udar i budu poslani na specijalistički pregled. Nažalost, neki od njih mladi i umru.

Koji bismo mehanizam danas nepostojećeg sustavnog rada na ranoj dijagnostici mogli koristiti?

Parafrazirat ću kinesku izreku koja govori kako dobri doktori preveniraju, a loši liječe. Prevencija je osnova borbe protiv svake bolesti pa tako i ove. Nažalost ne postoji dogovoren, na nacionalnoj razini, mehanizam ranog otkrivanja ovih složenih dislipidemija kao što je to slučaj, recimo, u susjednoj nam Sloveniji. Naime, tamo djeci kada idu na pregled pred početak škole određuje se rutinski kolesterol te se sustavno radi na podizanju svijesti i pedijatara i obiteljskih liječnika i ostalih specijalista o problemu povišenog kolesterola u osoba već od najranije životne dobi. Sve to za rezultat ima značajno manju pojavnost kardiovaskularnih bolesti nego što je to u usporedbi sa Hrvatskom. Govorimo o gotovo 10 postotnih poena razlike što je značajna razlika.

Koje posljedice neliječenog nasljednog lošeg kolesterola najčešće vidite u praksi?

Pri KBC Zagreb djeluje Ambulanta za poremećaj lipida gdje se upućuju bolesnici sa sumnjom na složene/nasljedne dislipidemije uz ostale bolesnike koji su upućeni po nadležnom liječniku s pitanjem titracije doze hipolipemika, ili naprimjer, nepodnošenjem istih. Postoji nerazumljiv trend od strane bolesnika da lijekove ne uzimaju, a od strane liječnika da propisuju neadekvatne doze lijekova za masnoće bojeći se nuspojava koje su realno vrlo vrlo rijetke. Štoviše, danas ima mnogo modernijih lijekova (i vrlo djelotovornih statina), ali i novih molekula (u obliku injekcija) koje djeluju vrlo potentno, a sigurno, na sniženje serumskog kolesterola pružajući tako zaštitu od kardiovaskularnih bolesti.

Što biste preporučili pacijentima?

Svakako da, ako još nikada nisu odredili svoj kolesterola neka to učine. Ako znaju za povišene masnoće da uzimaju lijekove redovno kako je preporučeno u adekvatnoj dozi. Lijekovi koji snižavaju masnoće ne ubijaju već nam sprečavaju pogubne učinke ateroskleoroze. Ponaosob bi poruku poslao osobama (koje ne moraju biti bolesnici) koje imaju opterećenu porodičnu anamnezu na ranu kardiovaskularnu bolest, a ne znaju vrijednosti svog kolesterola neka ga što prije odrede kod svog liječnika obiteljske medicine. Neka to učine i svojoj djeci i razgovaraju o tome sa svojom braćom i/ili sestrama. Od velike je važnosti obiteljski probir.

Gdje vidite mogućnost poboljšanja?

Na nacionalnoj razini uvođenje probira na dislipidemije u ranoj životnoj dobi (kada djeca idu u pregled za prvi razred). Među kolegama liječnicima raznim edukacijama i radionicama kontinuirano podsjećati o problemu dislipidemije te adekvatnim modalitetima liječenja. Javnozdravstvene kampanje i uključenost medija te osvještavanje problema nereguliranih vrijednosti kolesterola. Bolja komunikacija među specijalistima i subspecijalistima – liječnici obiteljske medicine – internisti – kardiolozi. Liječnici obiteljske medicine – endokrinolozi.

Neke su EU zemlje krenule u masovan probir i rano dijagnosticiranje i liječenje, jesmo li mi sposobni tako nešto učiniti?

Apsolutno jesmo i imamo to u planu jer će uskoro ići inicijativa ispred dva stručna društva – Hrvatskog društva za aterosklerozu HLZ i Hrvatskog kardiološkog društva – upravo u tom smjeru. Vjerujem kako će Ministarstvo zdravstva stati iza ove inicijative koristeći sredstva razvoja EU jer i to predstavlja određen trošak. No, puno manji nego trošak preboljelog srčanog ili moždanog udara ili smrti.

Broj odobrenja: HR2109235401
Datum odobrenja: 23.09.2021.

Autor objave: 

Nađa Berbić

Promo infografika